Parabeni su
popularni konzervansi koji se upotrebljavaju za čuvanje farmaceutskih,
prehrambenih i kozmetičkih proizvoda. Proizvodi natopljeni parabenima imaju
dulji vijek trajanja. Parabeni su skupina esterskih spojeva (derivati
hidroksibenzojeve kiseline), a zbog sličnih kemijskih struktura imaju i slične
biološke učinke na ljudski organizam. Na deklaracijama različitih proizvoda
obilježeni su kao metilparaben (E-218), etilparaben (E-214), propilparaben,
butilparaben, benzilparaben... Već dvadesetak godina tema su znanstvenih
rasprava, upozorenja i optužbi da mogu uzrokovati rak. Usprkos akademskim
prigovorima, parabeni se masovno ubacuju u maskare, sjenila, kreme i mlijeko za
sunčanje, ruževe za usne, sredstva protiv znojenja (antiperspiranti), parfeme,
ali i u grickalice i slatkiše te farmaceutske sirupe za djecu.
Parabeni se
talože u organima
Parabeni su
vrlo jeftine kemikalije. Jedno pakiranje od 25 kilograma parabena (oko 100
američkih dolara) dovoljno je za konzerviranje 25 tona prehrambenih proizvoda.
Parabeni su, nakon vode, najčešći sastojak u kozmetičkim proizvodima. U hrani
je dopušteni udio parabena 0,1 posto, a u kozmetičkim proizvodima 10 puta više.
Prema tomu, parabeni ulaze u čovjeka kroz usta i kožu, a uglavnom ih
konzumiraju žene i djeca!
Sve do 2004.
godine kozmetička je industrija uvjeravala javnost da se parabeni ne zadržavaju
u organima i tkivima, već se brzo izlučuju iz organizma (enzimska hidroliza
estera). No te je godine skupina znanstvenika iz Ujedinjenoga Kraljevstva
otkrila da se parabeni nakupljaju u tkivu tumorom zahvaćene dojke (J. Appl.
Toxicol. 2004., 24, 5). To je otkriće pobudilo sumnju da parabeni sudjeluju
u etiologiji i razvoju tumora dojki. Dodatni razlog za zabrinutost je otkriće
znanstvenika da parabeni imaju estrogena svojstva, zbog čega mogu izazvati
hormonske poremećaje. Njihovo se djelovanje povezuje s reproduktivnim
poremećajima u muškaraca i žena, s alergijskim reakcijama, a utječu i na
normalan rad štitnjače. Prema podatcima američkih znanstvenika, metilparaben i propilparaben
nalaze se u krvi i urinu gotovo svih ispitanika (EHP 2011., 119, 252).
Danska
zabranila parabene
Nakon što su
parabeni uvršteni u popis hormonskih otrova (endokrini disruptori), u mnogim su
zemljama pojačane građanske akcije, ali i političke kampanje protiv uporabe tih
kemikalija u svakodnevnom životu ljudi. S konkretnim mjerama najdalje je otišla
Danska koja je krajem 2013. godine zabranila uporabu parabena u kozmetičkim
proizvodima za djecu. Ta je odluka, doduše, kompromis politike, znanosti i
industrije jer na tržištu su ostali parabeni u hrani i u kozmetici za odrasle.
Ipak, zabrana parabena u Danskoj primjer je ostalim zemljama Europske unije da
je odluke o zaštiti zdravlja potrošača moguće donositi samostalno, bez
konzultacija s Bruxellesom.
To je
posebno dobra lekcija za Hrvatsku čije bi mjerodavne institucije trebale češće
uvoditi moratorij ili zabranu kontroverznih kemikalija, proizvoda ili
tehnologija. Parabeni su financijski i javnozdravstveni balast za naše društvo,
upitne su vrijednosti i sasvim izvjesnoga rizika. Njihova funkcija u
kozmetičkim i prehrambenim proizvodima nije čuvanje zdravlja ljudi, već zaštita
vrijednosti dionica. To su uvozne kemikalije (uglavnom iz Kine) te je stoga
jedino uvoznicima u interesu da se kozmetika i hrana impregnira štetnim
parabenima.
Valerije Vrček
Glas Koncila 26 (2088) | 29.6.2014.