Aspartam je sintetska tvar za zaslađivanje hrane i pića. Ta kemikalija,
oko 200 puta slađa od šećera, prehrambeni je aditiv (E951), a poznatija
je pod komercijalnim imenima poput »Natreen« ili »NutraSweet«. Nalazi se
u više od 6000 različitih proizvoda, uključujući dijetalnu hranu,
gazirane sokove, žvakaće gume, zubne paste, lijekove... U Europi i SAD
godišnje se troši više do 10 tisuća tona aspartama, a procjenjuje se da
ga više od 200 milijuna ljudi redovito koristi u prehrambene svrhe .
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je upotrebu
aspartama 1981. godine, dok je slična odluka u Europi donesena 13 godina
kasnije. Na temelju objavljenih studija iz 70-ih i 80-ih godina prošlog
stoljeća (danas već zastarjelih?) mjerodavne institucije odredile su
preporučene dnevne doze (ADI) za aspartam koje se mogu konzumirati bez
ikakvih opasnosti zao zdravlje. One iznose oko 2.8 grama dnevno za
odrasle, odnosno oko 0.8 grama za djecu. Zanimljivo je da dijete može
lako prekoračiti ADI dozu dnevnom konzumacijom 1.5 litre soka zaslađenog
aspartamom (u sokovima je dozvoljena količina aspartama i do 600
miligrama na litru!).
Loše vijesti o aspartamu
Nedavno su objavljene dvije opsežne studije talijanskih znanstvenika, iz
centra za istraživanje raka »Cesare Maltoni« u Bologni, o očiglednoj
povezanosti konzumacije aspartama i pojave raka kod eksperimentalnih
životinja (EHP, on-line 17. 11. 2005; Eur. J. Oncol. 2005, 10, 00).
Rezultati tih studija uznemirili su mjerodavne institucije čiji su
predstavnici najavili preispitivanje tih najnovijih rezultata i
poduzimanje potrebnih mjera. Talijanski znanstvenici pokazali su da
učestalost pojave limfoma i leukemije te raka mokraćovoda i perifernih
živaca (schwannove stanice) ovisi o količini konzumiranog aspartama.
Posebno zabrinjava što su maligne promjene uočene na tkivima i pri
konzumaciji onih količina aspartama koje odgovaraju dnevnim preporučenim
dozama za ljude. Rezultati te studije posebno su uvjerljivi stoga što
je u eksperimentalnom postupku korišten vrlo velik broj životinja. Osim
toga, za razliku od prethodnih studija, u tom istraživanju štakori nisu
žrtvovani u određenoj fazi života već je pušteno da uginu prirodnom
smrću kako bi se nekropsijom jasnije uočile sve maligne promjene na
tkivima i organima.
Talijanski znanstvenici upozoravaju da patološke slike uzrokovane
konzumacijom aspartama nalikuju oštećenjima tkiva koja uzrokuje
karcinogeni formaldehid. Naime, poznato je da raspadom aspartama u
organizmu nastaje metanol koji oksidacijom prelazi upravo u formaldehid.
Stoga je pretvorba aspartama u karcinogeni formaldehid mogući mehanizam
kojim se može objasniti toksičnost aspartama.
Sukob znanosti
Rezultati najnovije studije talijanskih znanstvenika u suprotnosti su s
dosadašnjim pozitivnim stajalištem mjerodavnih institucija o sigurnosti
aspartama. S druge strane, ti novi rezultati potvrđuju utemeljenost
mnogobrojnih pritužaba potrošača na smetnje koje im izaziva konzumacija
aspartama, ali potvrđuju i mnoge druge znanstvene rezultate koji
upozoravaju na genotoksičnost aspartama i ostale moguće štetne učinke
konzumacije aspartama (vidi npr. Drug & Chem. Toxic. 2004, 27, 257;
Cell Biol. Toxicol. 2002, 18, 43). U svakom slučaju, kontroverze oko
sigurnosti aspartama ponovo su postale aktualne. Stoga su nedavno FDA i
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zatražile originalne podatke
talijanskih znanstvenika kako bi se nanovo preispitala ispravnost
dosadašnjeg službenog stava o neškodljivosti aspartama. Zanimljivo je da
EFSA ne namjerava uvesti privremeni moratorij na konzumaciju aspartama u
Europi, već smatra da potrošači i dalje mogu koristiti aspartam kao
zaslađivač. To je u suprotnosti s prihvaćenim načelom opreznosti te
agencije, prema kojem su preliminarne znanstvene indikacije o štetnom
djelovanju nekog proizvoda dovoljne za uklanjanje tog proizvoda s
tržišta ili, barem, za jasno službeno upozorenje potrošačima o
nesigurnim i kontradiktornim znanstvenim podacima. Međutim, takva
principijelna očitovanja i eventualne promjene važećih pravilnika
mjerodavnih institucija najčešće su onemogućena kompromisima s
industrijom. Stoga će potrošači i dalje konzumirati aspartam, i to s
povjerenjem u njegovu sigurnost koje se temelji na starijim službenim
stajalištima i na starijim znanstvenim studijama.
Ista priča očekuje se i za niz drugih, najčešće nepotrebnih prehrambenih
proizvoda. Naime, ta studija o potencijalnoj karcinogenosti aspartama
tek je dio opsežnih dugoročnih istraživanja koje talijanski institut u
Bologni već 20-ak godina provodi s različitim proizvodima prehrambene
industrije: na toj su listi su Coca-Cola, Pepsi-Cola, voda u PVC bocama,
hrana ozračena gama-zrakama, aditiv sukraloza (E955)...
Kršćanska inicijativa »Pro scientia«
Glas Koncila, Broj 52 (1644), BOŽIĆ, 2005.
