U znanstvenom časopisu »Nature« objavljen je intervju s Patricijom Hunt,
profesoricom Vošingtonskog sveučilišta u Pullmanu koja se već 40 godina
bavi istraživanjima zametnih stanica i kromosomskih poremećaja koji
uzrokuju neplodnost kod ljudi i ostalih sisavaca (Nature 2008, 453,
964). Povod tom intervjuu je prilično neuobičajen: Hunt je uočila da
ženke laboratorijskih miševa postaju neplodne ukoliko se njihovi kavezi
čiste popularnim dezinfekcijskim sredstvima!
Dezinficijensi narušavaju plodnost
To slučajno otkriće prof. Hunt pripisuje djelovanju sredstava za
čišćenje koja sadrže kvarterne amonijeve soli poput n-alkil dimetil
benzil amonijevog klorida (ADBAC) i didecil dimetil amonijevog klorida
(DDAC). Ti spojevi su sastojak dezinficijensâ koji se koriste za
čišćenje u laboratorijima, bolnicama, restoranima, kućama... Takvi
proizvodi redovita su pojava i na hrvatskom tržištu. U intervjuu Hunt
upozorava: »Ono što me posebno brine je njihova dugotrajna prisutnost u
okolišu. Zabrinuta sam zbog mogućeg štetnog djelovanja tih spojeva na
spolne organe žena i na proces dojenja. Ta skupina spojeva djeluje na
stanične membrane, te vrlo efikasno ubija sve. Ali, kao što znate, i mi
smo sagrađeni od membrana.«
Otkrića u službi napretka?
Objavljeni intervju ima posebnu težinu i važnost imajući u vidu da
cijenjeni i razvikani časopis »Nature« rijetko otvara prostor temama iz
ekotoksikologije. Posebno ukoliko je tema predstavljena u obliku
znanstvenog upozorenja. Orijentacija časopisa »Nature« uglavnom se
temelji na istraživanjima i novostima o otkrićima koja »oduševljavaju i
nude nadu«, a ne o otkrićima koja upozoravaju i »usporavaju progres«.
No, u slučaju prof. Hunt napravljena je znakovita iznimka, jer radi se o
znanstvenici koja je svojim prethodnim otkrićima direktno utjecala na
industriju, tržišnu politiku i mjerodavne institucije koje brinu o
zaštiti okoliša i ljudskoga zdravlja. Također slučajno, Hunt je prije
pet godina otkrila da se iz polikarbonatne plastike ispušta vrlo otrovni
spoj bisfenol A (Curr. Biol. 2003, 13, 546). Uočila je da kod miševa
koji žive u kavezima od polikarbonatne plastike dolazi do poremećaja
diobe spolnih stanica što dovodi do teških oštećenja ploda i spontanih
pobačaja. Takve poremećaje uzrokuje hormonski disruptor bisfenol A koji
se nalazi u polikarbonatnoj plastici i lako se »izvlači« iz te plastike
običnim pranjem vodom.
Usprkos objavljenim znanstvenim rezultatima industrija polikarbonatnih
proizvoda »pružala je otpor« i ignorirala znanstvena upozorenja. Tek
nakon objave »kritične mase« znanstvenih publikacija započelo je, ove
godine, povlačenje polikarbonatne plastike s polica u trgovinama...
Sukob industrijskih interesa i znanstvenih upozorenja oko bisfenola A
detaljno je prikazan u nekoliko navrata u okviru ove rubrike (GK
22/2003, GK 22/2005, GK 14/2007 i GK 2/2008).
U najnovijem slučaju sa dezinficijensima koji sadrže kvarterne amonijeve
soli, čini se, da znanstvene institucije »pušu na hladno« pa i
intervjuom žele upozoriti javnost, kozmetičku industriju i mjerodavne
institucije na potrebu opreza.
Intervju - odgovornost znanstvenika
Intervju predstavlja svojevrsnu novost, jer se u prestižnom znanstvenom
časopisu donose sudovi i zaključci koji nigdje nisu prethodno
objavljeni, niti za njihovu konačnu potvrdu, prema riječima Hunt, ne
postoje kontrolirani eksperimentalni rezultati. No, pomori miševa u
laboratorijima prof. Hunt, izgleda, uvijek stvaraju paniku... Intervju
je novost i stoga što časopis njime otvara vrata načelu opreznosti.
Očigledno je da urednici toga časopisa smatraju da su rana upozorenja
znanstvenika, odnosno preliminarna stajališta koja nemaju svoj tvrdi
znanstveni dokaz, važan sadržaj za informiranje javnosti. Posebno kada
je riječ o reprotoksinima i hormonskim disruptorima, spojevima koji ruše
staru paradigmu toksikologije i ne ponašaju se prema očekivanom
principu - doza je važna (vidi tekst »Doza ne čini otrov«, GK 23/2007).
Sukob opreza i »napretka«
Čini se korisnim za zaštitu okoliša i ljudi ukoliko se na temelju jednog
upozoravajućeg intervjua s ozbiljnim znanstvenikom ubrza procedura
regulacije ili čak zabrane »osumnjičenih« kemikalija. Takav zaštitni
pristup predostrožnosti može biti korekcija agresivnog transfera
tehnologije koji predstavlja jedan mehanizam ubrzanog pretvaranja
znanstvenog otkrića u tržišni proizvod. To nametanje novih i novih izuma
- proizvoda pretpostavlja redukciju opsežnih provjera sigurnosti i
kvalitete onoga što se na tržištu nudi potrošačima. Stoga nije čudno da
se mnogi proizvodi, kemikalije (poput bisfenola A) ili tehnologije
povlače s tržišta tek naknadnim provjerama potaknutim upozorenjima
odgovornih znanstvenika.
Bilo bi dobro kada bi časopisi poput »Nature« podržali intervju kao novu
metodu pritiska na mjerodavne institucije, koje bi trebale uočavati i
uvažavati rana znanstvena upozorenja prije negoli se pojave u obliku
znanstvene studije. Nije rijedak slučaj da se u tim institucijama
znanstveni radovi ne čitaju ili se ne smatraju relevantnima, pa stoga
intervju predstavlja pristupačniji i direktniji oblik informiranja.
Konačni utjecaj takvoga intervjua na proceduru regulacije proizvodima
upitne vrijednosti i sigurnosti može biti veći od »tvrdih«
eksperimentalnih rezultata iz neke objavljene studije. U slučaju
dezinficijensâ s kvarternim amonijevim solima to će se uskoro i
vidjeti...
Glas Koncila, broj 27 (1776), 6.7.2008.
