Rezultati najnovije studije, objavljene ovog mjeseca, upozoravaju da
različita kemijska sredstva koja se redovito koriste u zatvorenim
prostorima (osvježivači prostora, dezodoransi, sredstva za uklanjanje
neugodnih mirisa, fumiganti, kozmetički proizvodi...) kronično zagađuju
zrak u prostorijama, a 1,4-diklorobenzen (1,4-DCB), važan sastojak tih
sredstava, uzrokuje oštećenja pluća.
Diklorobenzen u krvi
Američki znanstvenici Nacionalnog instituta za zdravlje, pod vodstvom
Stephanie London, istražili su, na uzorku većem od tisuću ispitanika,
utjecaj 11 različitih hlapljivih organskih spojeva na funkciju pluća
(Env. Health Perspect. 2006, 114, 1210). Hlapljivi organski spojevi,
koje su ispitivali, svakodnevno se oslobađaju u okoliš iz proizvoda
poput sintetskih boja, pesticida, dima cigarete, kozmetičkih
preparata... No, za razliku od spojeva poput benzena, toluena ili
acetona, jedino se 1,4-diklorobenzen povezuje s otkrivenim oštećenjima
pluća. Također je otkriveno da se 1,4-DCB nalazi u krvi kod više od 96
posto ispitanika. Narušena funkcija pluća uočena je, naravno, kod onih
ljudi s povećanom koncentracijom 1,4-DCB u krvi.
Dizajn kroničnog trovanja
1,4-DCB je klorirani aromatski spoj i intenzivnog je mirisa. Nalazi se
kao važan sastojak osvježivača prostora, toaletnih mirisa, kuglica
protiv moljaca, »wc-freshera« koji se stavljaju u zahodsku školjku...
Iako su izmjerene koncentracije 1,4-DCB-a u zraku (i u ljudskoj krvi)
male, problem je u tome što su svi kozmetički proizvodi dizajnirani tako
da se ta kemikalija polako i konstantno ispušta u okolinu. Stoga su
ljudi kronično izloženi njegovom djelovanju, što je posebno štetno za
djecu s astmom, te za ljude s kardiovaskularnim problemima.
Doktor John Balmes, profesor medicine na Berkeleyju, predlaže ljudima da
oslobode životni prostor od takvih nepotrebnih kemikalija: »Ne vidim
razlog da se uvode nove kemikalije u naš okoliš koji je već pretrpan
drugim otrovima«. Njegova jednostavna izjava još jednom podsjeća na
nasilan globalni proces »kemikalizacije« prirode. Znanstvenici i
liječnici iz Centra za zdravlje djece i okoliš tvrde da je u proteklih
50 godina više od 80 tisuća različitih sintetičkih kemikalija završilo
na globalnome tržištu i u okolišu. Za mnoge vrste kemikalija nikada nisu
provedena ispitivanja štetnosti po ljudsko zdravlje. To vrijedi i za
1,4-diklorobenzen. Mnoge od tih kemikalija uopće nisu niti potrebne
ljudima. To vrijedi i za 1,4-diklorobenzen.
Pretjerana upotreba kemikalija pretvorila je mnoge dnevne boravke u
»kemijske čistionice«. Paradoksalno je da upotrebom kemijskih proizvoda
namijenjenih za ugodniji miris u prostorijama i za dojam svježeg zraka,
zapravo narušavamo zdravlje trovanjem pluća.
Glas Koncila, broj 35 (1679), 27.8.2006.
