Radna skupina za prevenciju (USPSTF), ovlaštena od američkog
Ministarstva zdravlja, nedavno je promijenila službena stajališta i
preporuke o mamografiji. Najnovije kliničke smjernice objavljene su na
web-stranicama ministarstva i u poznatom medicinskom časopisu »Anali
interne medicine« (Ann. Intern. Med. 2009, 151, 716). Ženama u dobi od
40 do 49 godina radna skupina preporučuje da odustanu ili prestanu s
pregledima dojkâ mamografijom, a za žene u postmenopauzi dovoljan je
samo jedan pregled u dvije godine. Ženama s više od 74 godine također
nije potrebna mamografija. Tek za rijetku populaciju žena, koje su
genetski sklone razvoju raka dojke, preporuka jednogodišnje kontrole
(mamografijom ili samopregledom) ostaje nepromijenjena.
Znanstveno »ne« mamografiji
Te su preporuke u potpunoj suprotnosti s dosadašnjim službenim
medicinskim stajalištem koje je mamografiju smatralo izbornom i ključnom
tehnikom prevencije u borbi protiv raka dojke. Radna je skupina
(USPSTF) ugledno medicinsko stručno društvo sastavljeno od vrhunskih
nezavisnih stručnjaka, a njezina se stajališta smatraju relevantnima i
obvezujućim za promjenu službene medicinske politike. Stoga se očekuje
da redovita mamografska snimanja žena, mobilni mamografi i javni pozivi
na »skrining« više neće biti »popularne« metode za rano otkrivanje raka
dojke.
Nove preporuke temelje se na znanstvenim studijama i podacima koji se
već godinama gomilaju i pokazuju neučinkovitost mamografije u prevenciji
raka dojke. Osim što ne pridonosi smanjenju smrtnosti od te bolesti,
mamografija predstavlja povećani rizik za razvoj raka dojke (!) i
kardiovaskularnih bolesti (vidi npr. Lancet 2001, 358, 1340).
Mamografija je rendgensko snimanje dojke, pri čemu se koriste
visokoenergetske x-zrake (u dozama i do tisuću puta većim od onih koja
se koriste pri snimanju pluća!) koje mogu inducirati razvoj raka dojke
ili komplikacije u srčanožilnom sustavu žena. Konačno, upitna je i
točnost mamografskih nalaza. Poznato je da takva snimanja često
rezultiraju lažno negativnim ili lažno pozitivnim rezultatima. U prvom
slučaju, zbog objektivnih eksperimentalnih poteškoća, mamografija nije
dovoljno dobra metoda da otkrije svako žarište tumora. U slučaju lažno
pozitivnih mamograma žene su podvrgnute nepotrebnom stresu uzrokovanom
krivom informacijom o nepostojećoj bolesti, dodatnom snimanju, biopsiji,
kemoterapiji, pa čak i mastektomiji.
Deja vu - sukob interesa
Svi ti prigovori potvrda su ranijih znanstvenih upozorenja da je
mamografska metoda prevencije raka dojke skupa, agresivna i neučinkovita
tehnika snimanja (vidi tekst »Mamografija - opasnost za zdravlje«, GK
5/2003). Robert Aronowitz, profesor medicine na Sveučilištu u
Pennsylvaniji, podsjeća i ponavlja: »Da biste spriječili jedan jedini
smrtni slučaj zbog raka dojke, potrebno je gotovo dvije tisuće žena
podvrgnuti redovitim snimanjima, i to kroz deset godina. U tom
vremenskom razdoblju mamografski pregledi rezultirat će s više od tisuću
lažno pozitivnih nalaza i uzrokovat će niz naknadnih nepotrebnih
terapijskih postupaka.«
No, s druge strane tih prigovora nalaze se razvikane institucije, poput
Američkog društva za rak (ACS) i Nacionalnog instituta za rak (NCI),
koje već godinama zastupaju mamografiju kao optimalnu metodu za
prevenciju raka dojke. Te su institucije (samoproglašene) perjanice u
američkoj borbi protiv raka i na tome temelje svoj ugled i financijski
uspjeh. Njihovi se predstavnici protive takvim radikalnim promjenama
službenog stajališta prema mamografiji. Vrlo je vjerojatno da će u
suradnji s industrijom mamografije (kompanije koje proizvode skupe
mamografe poput Siemensa ili General Electrica) pružiti »uspješan« otpor
novim zahtjevima medicinske struke. Stoga će konačno stajalište biti
kompromisno rješenje - negdje između zdravog razuma i sukoba interesa.
Mamografijom protiv estetike
Osim što je kontroverzna pa osobnu odluku svake žene o pristanku na
»skrining« čini nesigurnom, mamografija predstavlja »dijagnostičko
nasilje« (I. Illich) koje svakodnevni život pretvara u patološku potragu
za bolešću. U sjeni mamografije život postaje derivat rizika, opterećen
suvišnom brigom i strahom, lišen ljepote i radosti.
Nakon ovoga novog negativnog stajališta medicinske struke moguće je
očekivati masovni egzodus žena iz odjela za mamografske preglede. Slično
se dogodilo i s nadomjesnom hormonskom terapijom koju je medicinski
establišment godinama nudio ženama kao panaceju za sve tegobe menopauze.
Nakon novih uvida i znanstvenih prigovora milijuni su žena odbili
konzumirati hormonske pilule (vidi tekst »Prekinite hormonsku
terapiju!«, GK 7/2009). Stoga je važno da i žene u Hrvatskoj imaju
informaciju o najnovijim stručnim stajalištima koja potvrđuju
višegodišnje znanstvene sumnje u vrijednost i sigurnost mamografije. S
pravom na takvu informaciju, lakše će donijeti slobodnu odluku u svoju
korist.
Glas Koncila, broj 50 (1851), 13.12.2009.
